Luka Vujadinović – Preplitanje između rukometa, Šantića i ekonomije

Luka Vujadinović, jedan od dobitnika nagrade Fondacije 1% za ostvarene rezultate na međunarodnim takmičenjima u 2020. godini, želeo je da se bavi praktičnim i primenljivim oblastima. Iz tog razloga, njegovo interesovanje postaju ekonomija i menadžment – moderne nauke čiji su principi primenljivi u svakodnevnom životu. Pisanje svog naučnog rada (Traditional marketing in the digital era for small businesses) je video kao priliku da se upozna sa svetom ekonomije, i taj rad mu na Internacionalnoj konferenciji mladih naučnika – iz oblasni društvenih nauka donosi bronzanu medalju.
Interesovanje za menadžment je razvio još kao dečak, kroz video-igrice, ali i kroz sport. Njegovi ciljevi u životu vezani su za sport, želeo bi da bude sportski agent u rukometu i na taj način se uključi u sport koji voli.
Internacionalna konferencija mladih naučnika za Luku bila je jedinstveno iskustvo, pre svega zbog prilike da upozna tuđe kulture i razmišljanja, kao i organizaciju i rad unutar srpskog tima, ali i zbog medalje na koju je, pored medalja sa rukomentih takmičenja, posebno ponosan.
Luka smatra da je za razvoj mladih, talentovanih ljudi u Srbiji najvažnija promena obrazovnog sistema koji bi prikazivao korist, značaj i primenu nauke umesto suvoparnog učenja. Kada postane sportski agent, kroz svoj posao bi pomogao mladim talentima da se razviju i pokažu svoje umeće.
Mladima u Srbiji želi da poruči jedan divan Šantićev citat: „Gorki su tamo zalogaji hleba gdje svoga nema i gdje brata nije“. Priču koja stoji iza ovog citata možete pročitati dalje u tekstu, uz Lukine stavove o ,,tradicionalnim školskim predmetima” i sećanja na pripreme za Internacionalnu konferenciju mladih naučnika.
Imamo mnogo različitih takmičara iz različitih oblasti, ali za sad ekonomiju nismo imali. Kako si odabrao baš ekonomiju?
U ,,Centru za talente” sam video takmičenje koje se organizuje ali je bilo kasno za prijavu. Ove i prošle godine zbog korone to nisam uspeo da odradim. Odlučio sam da radim rad iz ekonomije jer sam se za faks razmišljao između Ekonomskog fakulteta i Fakulteta organizacionih nauka. Prvi put sam pisao rad iz ekonomije, međutim, imao sam dosta iskustva iz engleskog jezika pa mi nije bio toliki problem oko izlaganja i istraživanja, dobro sam se snašao i bez mentora. Na taj način sam došao do ekonomije, shvatio sam da mi ide i da neću pogrešiti ako to budem upisao. S druge strane, tako sam shvatio da ekonomija nije u potpunosti ono što me zanima i da bih se radije bavio nekim drugim stvarima, kao što je menadžment.
Kako izgleda takmičenje iz ekonomije, pre svega to internacionalno i šta ti je bilo potrebno da osvojiš medalju?
Bilo je potrebno napisati rad, ali prvo poslati apstrakt do određenog roka. Izlaganja smo imali onlajn, pred žirijem, oni su nam dali ocene i rekli koje smo mesto dobili. Najvažnije mi je bilo da nađem dobar način kako da razradim svoju temu pošto nisam do sad imao iskustva sa radom iz ekonomije. Temu sam birao sam. Našao sam knjige koje su mi pomogle da razumem osnovne koncepte i bazu. Tema mog rada bio je marketing malih biznisa.
Šta je bio rezultat tvog rada, do kojih si zaključaka došao?
Došao sam do zaključka da je trenutno najbolje dostavljanje na kućnu adresu, a sa druge strane, pošto su mnoga preduzeća povukla svoje širenje brenda poštom, onda se mali biznisi po tome ističu u odnosu na gomilu. Saradnja sa drugim preduzećima se pokazala kao finansijski najefikasnija, pošto najčešće mali biznisi nemaju bilo kakvu vrstu ulaganja. Došao sam do zaključka da bi bilo dobro praviti prezentacije i izlaganja uživo na seminarima.
Koja još interesovanja imaš, pored ekonomije?
Mene najviše zanima menadžment. Došao sam do toga da tradicionalni predmeti u školi meni nisu toliko zanimljivi, ali su nešto čime mogu da se bavim u slobodno vreme i to usvojeno znanje uvek mogu da imam sa sobom. Od tradicionalnih predmeta iz škole najviše se bavim istorijom i filozofijom. Do menadžmenta sam došao dosta i kroz detinjstvo, kad sam igrao igrice. Najviše su me zanimale one gde sam ja određivao sve od početka do kraja. Kasnije sam zbog ljubavi prema sportu shvatio da mi se posao sportskog agenta ili menadžera veoma dopada i shvatio sam da je menadžment način da ostanem u sportu, ako već ne mogu njime da se bavim.
„Gorki su tamo zalogaji hleba gdje svoga nema i gdje brata nije“. Zbog čega si se setio baš ovog citata?
Moj stariji brat je bio na masteru u Nemačkoj i sada će da upiše doktorat. Kad sam pričao s njim, kad sam išao da ga obiđem, osetio sam razliku kakav je kad je tu, kakav je kad je sam tamo i shvatio sam da njemu mi falimo, da mu sve fali i iako su mu te master studije bile jako bitno ikustvo osamostaljenja i drugačijeg načina života, osetilo se to da i njemu i njegovom društvu koje je takođe bilo u inostranstvu najviše fali ta vrsta uživanja u Srbiji. Osećala se njihova potreba da svi budu zajedno čak i kada su odvojeni, stalno su se dogovarali i putovali jedni do drugih. Odatle inspiracija za citat.
Da li bismo mogli da kažemo da je tvoja poruka mladima u Srbiji ,,Ostajte ovde“?
Delimično ne. Planiram da ostanem u Srbiji, ali isto tako mislim da je bitan odlazak. Važno je da upoznamo druge kulture. Naravno, ne smemo da zaboravimo i zamenimo našu kulturu, ali možemo da uzmemo ono što je dobro negde drugde i primenimo to ovde. Bitno je da se bude sam, i odlazak negde na neko vreme može biti veoma dobro za nas.
,,Mislim da je veoma bitan deo napretka viđanje drugih kultura, i njihovih prednosti, da bismo mogli da preuzmemo najbolje od njih. Možemo videti na primerima naših brojnih poznatih intelektualaca; svi su odlazili, istraživali i prisvajali najbolje iz tuđih kultura.”
Da li si ranije čuo za Fondaciju 1% i kakav ti je utisak o Fondaciji?
Nisam ranije nikad čuo za Fondaciju. Moj utisak je veoma pozitivan zato što je bilo kakvo pomaganje mladima koji se bave naukom veoma poželjno. Ova donacija i nagrada mi je značajna zbog toga što mi daje nadu da se moj rad prepoznaje i da nije uzaludan u očima drugih ljudi, kao i da će se i rad drugih prepoznati.
Intervju vodio: Miloš Pešić
Autor teksta: Mina Ristović